Stres je danas neizostavan dio naše svakodnevnice. Užurban način života, stalna žudnja za “idealnim“, boljim životom, preplavljenost poslovnim, privatnim obavezama, strah za budućnost, prečesto “bombardovanje“ negativnim informacijama doprinijelo je uveliko tome da smo gotovo svakodnevno izloženi prevelikoj količini stresa, sa kojim se vrlo teško, gotovo pa nikako ne možemo nositi samostalno.
Da bismo uopće krenuli pričati o ovoj temi, jako je važno odrediti šta je to stresor, ili izvor stresa, te sam stres. Stresor (izvor stresa) je neki vanjski događaj za koji mi procjenjujemo da je po nas same opasan ili ugrožavajući. S druge strane, stres predstavlja unutrašnje stanje, skup fizičkih i psihičkih promjena koje nastaju kada stresori poremete homeostazu našeg organizma.
Izvori stresa kod osobe mogu biti različiti, od traumatskih iskustava, nedavnih životnih promjena, te svakodnevnih situacija, koje čovjek procjenjuje kao neugodne. Dakle, zanimljivo jeste da ljudi ne reaguju podjednako na stresne sitaucije, sve u zavisnosti od toga šta procjenjujemo za nas stresnim (neko će gužvu u saobraćaju doživjeti izrazito stresnim, dok će za nekoga ta gužva biti manje stresan ili čak nimalo stresan događaj). Ono od čega zavisi naša procjena stresne situacije, sačinjeno je od mnoštva faktora, među kojima se najviše ističu osobine same ličnosti, te prošla iskustva.
Kada je riječ o posljedicama svakodnevnog izlaganja stresu, ono može imati uticaj na sve aspekte našeg života, polazeći od emocija, ponašanja, fizičkog zdravlja, što za posljedicu može dovesti do pojave depresije, anksioznosti, te mnogih kardiovaskularnih, gastrointestinalnih tegoba, glavobolju, nedostatak energije, te seksualnu disfunckiju.
PODJELA STRESA
Stres možemo podijeliti na akutni i hronični. Kod akutnog stresa, osobe nisu sklone čestim stresnim situacijama, npr. sudjelovanje u svađi može dovesti do osjećaja akutnog stresa, zbog negativnih misli koje se javljaju tokom svađe. Kada se razmišljanje o svađi svede na manji nivo, kada se ukloni taj stres, samim time i nelagodan osjećaj nestaje.
Kod hroničnog stresa, s druge strane osobe su gotovo svakodnevno pod stresom, nalaze se u stanju povišene budnosti zbog čega kao posljedicu mogu imati niz psihofizičkih problema, koje ometa naše svakodnevno funkcionisanje, te dovesti do težih psihičkih problema.
SUOČAVANJE SA STRESOM
Kada je riječ o suočavanju sa stresom i stresnim situacijama, tada možemo govoriti o tri strategije;
- Suočavanje usmjereno na problem – osoba se suočava sa stresorom, traži pomoć koja joj je u tom trenutku najoptimalnija
- Suočavanje usmjereno na emocije – osoba prihvata situaciju kakva jeste, iz situacije izvlači najbolje moguće ishode, koristi se humorom, traži socijalnu podršku.
- Suočavanje izbjegavanjem – osoba negira postojanje problema, koristi se odbrambenim mehanizmom potiskivanja, što ponekad može dovesti do većih problema.
Za adekvatno nošenje sa stresom od velike pomoći je i rad sa psihologom.
Za zakazivanje prvog susreta u našem Savjetovalištu otiđite na kontakt formu.
