Mnogobrojni praznici koji obilježavaju ulazak u novu godinu ispunjeni su radošću, veseljem, dobrim raspoloženjem, euforijom pripremanja i spremanja za sve ono što dolazi. Međutim, šta je ono što se događa u tom postprazničnom periodu, šta je ono što se naziva postprazničnom depresijom?
Postpraznična depresija opisuje pad raspoloženja i jednu vrstu melanholičnog raspoloženja, koja je sasvim normalna, te se svakome od nas desila već ili se može desiti. Ovakva vrsta raspoloženja danas, nažalost problem je velikog broja ljudi, gdje umjesto osjećaja mira i emocionalne ispunjenosti nakon druženja sa porodicom, prijateljima, te radosti osjeća se praznina i neispunjenost.
Šta se zapravo dešava, zbog čega takvo raspoloženje dolazi?
Odgovor je vrlo jednostavan, a to je zapravo posljedica odjedanput nedostatka visokog nivoa aktivnosti koji su bili prisutni tokom praznika (spremanje, pripremanje, kićenje jelke, kupovanje poklona, druženje sa porodicom, prijateljima), te prekid perioda koji je bio obilježen intenzivnim emocijama.
Ponekad, praznici mogu da vrate sjećanje na neke davne uspomene (gubitak voljenih ljudi, smrt, razvod, distanca), te nas mogu ponovno dovesti do proživljavanja istog osjećanja tuge i žalovanja.
Također, vraćanje svakodnevnim aktivnostima nakon određene pauze ili odmora može biti jako naporno i izazvati neugodna osjećanja nedostatka motivacije i sl. Posebice je to izraženo kod osoba koje su negdje putovale tokom praznika; ta sloboda i slobodno vrijeme definitivno u povratku na svakodnevne aktivnosti mogu izgledati kao „robija“, a vrlo često i umor može doprinijeti ovom osjećanju.
Prekomjerni unos hrane i pića tokom praznika također može biti okidač za ovakvo osjećanje. Tokom praznika, osjećamo se slobodnije da konzumiramo i više nego što možemo i što bismo trebali, zato nam se vrlo često dešava da nakon što sve prođe osjećamo krivicu, grižnju savjesti, ili sram zbog nedostatka kontrole nad hranom ili pićem u tim trenucima.
Ono što je negdje najučestaliji razlog javljanja postpraznične depresije jeste očekivanja koja su postavljena od samih praznika. Vrlo često smo svjedoci toga kako svaki od tih praznika na društvenim mrežama izgleda (dekorisani stolovi, okićeni borovi, pokloni, putovanja, novogodišnje odluke), za osobu vrlo često predstavlja dodatni pritisak ako kod njega/nje nije baš tako. Stoga osoba se vrlo lagano razočara, te negdje izgubi samu smisao praznika i prazničnog veselja.
Međuljudski odnosi i relacije u tom periodu nalažu da budemo zajedno i da to vrijeme provodimo u porodičnom okruženju. Međutim, s druge strane, porodično nerazumijevanje i sukobi se mogu pojačati, posebice ako su naše lične granice poljuljane ili nisu jasno postavljene, te ako unutar porodice postoje narušeni međuljudski odnosi (neslaganje sa određenim članovima, različite sfere interesovanja, ciljevi i drugo).
Finansijska situacija, također može biti okidač napetosti i neraspoloženja. Izloženost velikim troškovima (praznična trpeza, pokloni, putovanja) osobu nakon završetka praznika mogu dovesti u stanje napetosti, tuge, bespomoćnosti i beznadežnosti, kako dalje, kako „pregurati“ mjesec koji je pred njima.
Neostvareni ciljevi iz prethodne godine, mogu biti kao alarm koji će se upaliti nakon praznika. Kada se osvrnemo oko sebe i na prethodnu godinu, te uvidimo da nismo baš zadovoljni onim što smo postigli i što se trebalo ostvariti, zapravo vrlo često osjećamo krivicu i nezadovoljstvo koje može biti okidač za lošije raspoloženje.
Postprazničnu depresiju karakterišu simptomi koji su slični kao i kod anksioznosti i mnogih drugih poremećaja raspoloženja; nesanica, smanjenja energija, razdražljivost, poteškoće sa koncentracijom, no važno je napomenuti da ova vrsta raspoloženja nije jednaka dijagnozi kliničke depresije, te ne zahtijeva duži tretman ili čak liječenje.
Kako ublažiti postprazničnu depresiju?
Postpraznična depresija zahtijeva stavljanje dodatnog akcenta na naše mentalno zdravlje. Jako je važno na vrijeme uočiti sve simptome koji se dešavaju, jer svakim ignorisanjem situacije, samo stanje se može pogoršati, te dovesti do depresije sa svim njezinim simptomima.
Evo nekih od savjeta kako lakše proći kroz ovaj period koji slijedi nakon praznika:
- postaviti realna očekivanja od samih praznika;
- razmisliti o onome što vas čini sretnima za vrijeme praznika, kreirajte raspored u skladu sa time;
- postavite lične granice kada je riječ o vremenu provedenom u porodičnom okruženju (naročito sa osobama koje vam ne odgovaraju);
- bavite se aktivnostima koje volite (sportske aktivnosti, čitanje knjiga, šetnja, spavanje…);
- ne zaboravite fizičku aktivnost (ukoliko se osjećate loše i potišteno pokušajte i sa vježbama relaksacije);
- ne zaboraviti na socijalizaciju i na druženje sa dragim osobama.
Ukoliko primjetite da simptomi poput sniženog raspoloženja traju duži vremenski period, ili osjećate da je vaše funkcionisanje otežano, da nemate volje za obavljanjem svakodnevnih aktivnosti, budite slobodni da potražite savjet stručnjaka, kako biste dobili adekvatnu pomoć i taj period lakše prebrodili!
