Danas pričamo o jako važnoj temi i nadasve velikom problem današnjice – depresiji.
Koliko puta ste rekli „Joj jako sam depresivan/na, ne da mi se ništa, bezvoljan/na sam…”?
Zasigurno puno puta, kao i svako od nas.
Međutim, depresija i prolazno neraspoloženje su dva različita pojma.
Hajde prvo da vidimo šta je to depresija i koji su simptomi depresije
Depresija je bolest koju karakteriše poremećaj raspoloženja. Simptomi su: dugotrajna tuga, nemogućnost uživanja u stvarima ili aktivnostima u kojima ste ranije uživali, nemogućnost i nedostatak volje za obavljanjem svakodnevnih aktivnosti, povlačenje, socijalna izolacija, oslabljena koncentracija i pamćenje, razdražljivost, tjeskoba, napetost, osjećaj krivnje, nesanica ili čak pretjerano spavanje, gubitak apetita ili povećan apetiti, umor, usporenost, bezvrijednost i beznađe koje je (ne uvijek) praćeno suicidalnim mislima (razrada plana o samoubistvu ili pokušaji istoga).
Ovakvi simptomi bi trebali trajati najmanje dvije sedmice, kako bi se dijagnosticirala depresija!
Koji je razlog nastanke depresije?
Važno je naglasiti da depresija pogađa ljude svih dobnih skupina, te svih društvenih slojeva, a rizik od razvoja povećan je stresom, proživljenom traumom (smrt, prekid emocionalne veze, bolest, siromaštvo, konzumacija alkohola ili psihoaktivnih supstanci, nezaposlenost ili genetske predispozicije za nastanak iste). Dakle, depresija nastaje kao posljedica ili genetskih ili okolinskih faktora, a ponekad i u kombinaciji ovih faktora.
U stručnoj literature postoji mnogo teorija o nastanku ove mentalne bolesti, a neke od njih su:
- kognitivni model depresije
- biološki model,
- socijalni model,
- psihodinamski model,
- biopsihosocijalni model – koji se danas smatra jedinom teorijom koja se koristi
Razlika između depresije i prolaznog neraspoloženja
Depresija predstavlja snažno neraspoloženje koje nije moguće ukloniti određenim aktivnostima, niti je moguće tako lako “trgnuti se“. Osobu koja pati od ovog mentalnog poremećaja gotovo je nemoguće uveseliti ili oraspoložiti kupovinom, odlaskom u grad, putovanjem, treningom, druženjem, dok kod prolaznog neraspoloženja to nije slučaj – osoba tada ima održanu voljnost, mogućnost rada, održana je koncentracija i sposobnost doživljavanja zadovoljstva, uživanje sa prijateljima i porodicom je također održano.
Liječenje depresije
Danas se depresija može liječiti. Kombinacija farmakološkog i psihoterapijskog liječenja daje do sada poznato najbolje rezultate. Naravno, ovdje je potrebno naglasiti da se oko farmakoterapije potrebno posavjetovati sa doktorima, te redovito ići na kontrole i preglede koje doktori nalažu.
Rano otkrivanje i adekvatan način liječenja su najbolji načini da bi pacijent/ica ostao/la u remisiji (period bez simptoma bolesti), te za prevenciju novih epizoda bolesti.
Morate da znate da depresija nije znak vaše slabosti, niste vi krivi za nju, otvoreno govorite o njoj.
Niste sami, niste jedini, zatražite podršku!
p.s. Ukoliko sumnjate da imate neki od gore nabrojanih simptoma ili se jednostavno osjećate već duže bezvoljno i sniženog raspoloženja potražite stručnu pomoć, neophodna je za normalizaciju života i životnih aktivnosti!
