Često vam se desi da o nečemu pretjerano razmišljate, da određene misli, moguće odgovore, određena pitanja, događaje i njihova odvijanja stalno analizirate, „vrtite“ po glavi, pitate se kako se moglo odviti drugačije ili kako će se odviti…. Takvo razmišljanje vas često ometa, narušava koncentraciju, smanjuje fokus, osjećate se stalno zamišljeno, napeto i naprosto vam ništa ne može pomoći?
Pokušavate da skrenete misli nekim filmom, izlaskom na kafu, šetnjom ili društvenim mrežama, ali i dalje negativne misli se motaju i osjećaj neugode postoji?
E pa upravo se ovo naziva overthinking.
Zašto nam se ovo događa, zašto smo zaokupljeni pretjeranim razmišljanjima i analiziranjem situacija?
Još tokom evolucije, aktivno razmišljanje je služilo kao zaštita od određene opasnosti (preživljavanje, hranjenje, očuvanje braka)… Danas, međutim rijetko ko od nas se nalazi u takvoj situaciji. Više manje svi smo neovisni jedni od drugih, ali naš mozak, nažalost to ne percipira na takav način, da smo zaštićeni i da takve opasnosti (za opastanak) gotovo pa da i nema, mozak i dalje kao da reaguje po istom obrascu.
Umjesto razmišljanja o opastanku, prehranjivanju, naš mozak i um reaguju na neke teme, stvari koje nam nisu značajne i koje nam ništa neće donijeti (poput toga šta će reći prijateljica, kako sam trebao/la odreagovati i sl).
Šta je to overthinking?
Overthinking predstavlja pretjerano razmišljanje koje se svodi na proces ponavljajućeg, neproduktivnog razmišljanja o različitim stvarima i temama. Misli se stalno preusmjeravaju sa jedne na drugu stvar i tako vrlo često u nedogled, a najčešće ih opisujemo kao iznenadnu bujicu misli. Ovakve misli se definišu kao negativne, automatske misli, nad kojima nemamo kontrolu. Pojavljuju se neočekivano, jako su kratke, kao da nam neko „bubicu ubaci“ i onda krene razmišljanje. Vrlo često nam se čini da ne znamo njihov izvor i način na koji su se pojavile, pa sebi između ostaloga postavljamo i ta pitanja. Ono što je karakteristično za overthinking jeste upravo to da nema fokusa na sadašnjosti, na sadašnjem trenutku, jer su naše misli stalno usmjerene na prošlost ili na budućnost, te nam fokus gotovo da i ne odlazi na sadašnji momenat.
Overthinking se ne definiše kao psihički poremećaj, ali vrlo često može ukazivati na određeni anksiozni poremećaj ili čak depresiju, jer i samo pojavljivanje negativnih automatskih misli duži vremenski period može dovesti do pojave depresivnog raspoloženja kod osobe.
Kod osoba koje se bore sa overthinkingom često je jako izražena introspekcija i samorefleksija, dakle jako su usmjereni na analizu sebe i svojih postupaka, što može biti veoma iscrpljujuće. Emocionalna inteligencija je također veoma razvijena kod overthinkera, često su skloni udovoljavanju i zadovoljavanju tuđih potreba, zanemarujući svoje, čime se frustracija dodatno prolongira. Zbog ovakvog načina postupanja (udovoljavanja socijalnom okruženju) i upornog straha da će se nešto loše dogoditi, ovakve osobe imaju jako nisko samopouzdanje i samopoštovanje, pa ćemo ih često doživjeti kao jako nesigurne u sebe i svoje potencijale.
Da li je overthinking koristan?
Da, ponekad i overthinking može biti koristan u donošenju adekvatnih odluka, podizanju odgovornosti, ali u većini slučajeva ovakav obrazac ponavljajućih misli po osobu je u potpunosti beskoristan i štetan. Pored toga što je koncentracija i fokus umanjen, također je smanjena i motivacija za obavljanjem svakodnevnih aktivnosti, dolazi do odgađanja ili prolongiranja obaveza, neodlučnosti te do izbjegavanja bilo kakve vrste odgovornosti koju imamo ili možemo preuzeti. Dakle, stalno biramo da se nalazimo u zoni komfora, gdje osjećamo sigurnost, mogućnost kontrole i manji pritisak, a sa druge strane u potpunosti smo prepušteni negativnim automatskim mislima.
Kako se izboriti sa negativnim automatskim mislima?
Prije svega, ukoliko primjetite da vas takve misli opterećuju, uništavaju mogućnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti, uništavaju mogućnost uživanja u životu, razmislite da li je pravo vrijeme da potražite pomoć stručnjaka/inje.
Ja ću ti dati par savjeta kako se nositi sa automatskim mislima, međutim nemoj ostati samo na ovome, overthinking u pozadini ponekad može biti puno više od toga, stoga odvaži se da potražiš pomoć i porazgovaraš.
Evo ti i par smjernica:
- zapiši sve svoje automatske misli na papir
- pokušaj sebi dati odgovore na svaku automatsku misao koju si zapisao/la (šta sebi pozitivno možeš reći na određenu negativnu misao)
- prisjećaj se često, zapisanog pozitivnog odgovora
- radi na vlastitom samopouzdanju i pozitivnim emocijama
- koristi tehnike koje će ti pomoći u održavanju sadašnjeg trenutka
Ne zaboravite da nam se uvijek možete javiti ukoliko želite raditi na ovom problemu, ali i na mnogim drugima; putem naše kontakt forme.
